Srijeda, 20. Kolovoz 2008

znanost.org
Poeetna stranica  
ENGLISH
Aktualno: :: Prijave za Nebo2006 ::
ŠTO NUDIMO
NAŠI TELESKOPI
NAGRADNI TELESKOPI
PROGRAM "4 NOĆI"
POKROVITELJI
O NAMA
MEDIJSKI KUTAK
NOVOSTI IZ ŠKOLA
FOTO ALBUM
VREMENSKA PROGNOZA
KARTE NEBA
ŠKOLA ASTRONOMIJE
FORUM
FINANCIJE
ZAHVALE
LINKOVI
ANKETA
KONTAKT
"Nebo na poklon 2004"
ISTRAŽIVAČKI PROJEKT: "MALI ZELENI"

Životni uvjeti zemaljskih organizama i potraga za vanzemaljskim biosferama



Istraživački tim


*Vladimir Ivković, Space University, Francuska
*Tamara Fidler, FS Uni, Jena, Njemačka
*Barbara Žuteg, 7.r., O.Š. "Vrbovsko", Vrbovsko
*Andrija Novaković, 7.r., O.Š. "Vrbovsko", Vrbovsko
*Matea Špoljarić, 7.r., O.Š. "Valpovo", Valpovo


Uvod

Astrobiologija je grana znanosti koja se bavi istraživanjem života u svemiru. Jedini poznati model za sada je život na Zemlji pa je poznavanje i razumjevanje evolucije, porijekla i uvjeta potrebnih za život različitih zemaljskih organizama bitno da bi se moglo zaključiti u kojim bi uvjetima moglo doći do razvoja života na nekim drugim mjestima u svemiru te kako ga prepoznati. Proučavanjem života na Zemlji moze se zaključiti da sva živa bića dišu (aerobno ili anaerobno), izmjenjuju tvari s okolinom (autotrofno ili heterotrofno), razmnožavaju se i izmjenom generacija bolje ili lošije prilagođavaju na različite okolišne uvjete. U ekstremnim okolišnim uvjetima (temperature preko 300°C, ispod -70°C, kiseli uvjeti pH 1-5, visoke koncentracije soli do 2-5 M i ostali) također je pronaden život tzv ekstremofili.U ovom projektu proučavan je utjecaj okolišnih uvjeta na proces disanja, izmjene tvari i prilagodbe organizma s ciljem ispitivanja promjene okolišnih uvjeta na razvoj živih organizama. Provedeni su pokusi s kvaščevim gljivicama i vodenom kugom (Elodea canadensis).

Eksperimentalni dio:

Pokus s kvaščevim gljivicama U 10 boca iste veličine dodano je po 3 grama šećera i 3 grama kvasca. Dodano je 100 mL destilirane vode te su u nekim bocama namješteni različiti uvjeti (Tablica 1.). Na grlo boce je navučen balon. Neke od boca su smještene u kupelji da bi se postigle različite temperature. Svakih 5 minuta bilježen je opseg balona (količina nastalog CO2).

Pokus s vodenom kugom

Sadnice vodene kuge posađene su u 8 plastičnih boca. Boce su boce napunjene vodom iz bare Panatana, Kaštela. Biljke su držane u različitim uvjetima (svjetlost, tama, povišena količina CO2, niski pH, sobna i snižena temperatura) te su kroz nekoliko dana praćeni slijedeći parametri: proizvedeni kisik (slika 2), broj mikroorganizama (slika 3), prisutnost biljnih pigmenata i škroba. Prisutnost biljnih pigmenata odredivana je na slijedeći način. Odrežu se nekoliko listića biljke te prokuhaju kratko u destiliranoj vodi. Listići se urone u 5 mL etanola te kuhaju 5 minuta u vrućoj kupelji. Zatim se listići izvade na satno stakalce i na njih se stavi nekoliko kapi otopine joda. Karakteristična plava boja dokazuje prisutnost škroba. Biljni pigmenti (klorofil i karatenoidi) nalaze se u etanolu i mogu se razdvojiti ekstrakcijom s benzenom.

Rezultati i rasprava:

Kvaščeve gljivice energiju potrebnu za život dobivaju procesom alkoholne fermentacije u kojem razlažu šećer do alkohola i CO2. Eksperimenti s kvaščevim gljivicama pokazali su da niske i visoke temperature, kiseli i lužnati uvjeti te povišena koncentracija soli ne pogoduju razvoju kvaščevih gljivica (grafički prikaz 1). Pozitivan utjecaj na razvoj kvaščevih gljivica imaju sobna temperatura i dodatak sode bikarbone (povišena koncentracija CO2). Kvasac je bitan u astrobiologiji kao potencijalni proizvodač CO2 kojeg biljke koriste u procesu fotosinteze. Rezultati pokusa s Elodeom canadensis nisu pokazali značajna odstupanja u proizvedenom kisiku u različitim eksperimentalnim uzorcima. Vjerojatan je razlog nedovoljno precizna aparatura korištena tijekom ovog pokusa. Mikroskopiranjem identificirani slijedeći mikroorganizmi: Draparnaldia, Oscillatoria, Tetraedron i Calothrix. Među izmjerenim količinama škroba nisu pronađene značajne razlike u ispitivanim uvjetima. Vjerojatan je razlog izmjerenog škroba u svim uzorcima, nedostatno vrijeme koje su pokusni uzorci proveli u tami. Biljke – autotrofi su vrlo prikladni modelni organizmi kojima se proučava moguć razvoj metabolizama i bioprodukata u raznolikim okolišnim uvjetima.

Literatura:

http://nai.arc.nasa.gov/library/downloads/ERG.PDF http://www.astrobiology.com/extreme.html http://ares.jsc.nasa.gov/Education/Websites/AstrobiologyEducation/Data/justright.pdf


Mi Mali zeleni