Srijeda, 20. Kolovoz 2008

znanost.org
Poeetna stranica  
ENGLISH
Aktualno: :: Prijave za Nebo2006 ::
ŠTO NUDIMO
NAŠI TELESKOPI
NAGRADNI TELESKOPI
PROGRAM "4 NOĆI"
POKROVITELJI
O NAMA
MEDIJSKI KUTAK
NOVOSTI IZ ŠKOLA
FOTO ALBUM
VREMENSKA PROGNOZA
KARTE NEBA
ŠKOLA ASTRONOMIJE
FORUM
FINANCIJE
ZAHVALE
LINKOVI
ANKETA
KONTAKT
"Nebo na poklon 2004"
ISTRAŽIVAČKI PROJEKT: "Lovci na planete"

Potraga za habitabilnim extrasolarnim planetima



Istraživački tim


*Ana Bedalov, AIU Jena, Njemačka
*Tomislav Bukić, 6.r, O.Š.Jurja Dalmatinca, Šibenik
*Ana Bacelj, 7.r.OŠ "Ravne Njive", Split
*Tonka Burić, 8.r.OŠ Ostrog, Kaštel Lukšić
*Ilijan Kotarac, 8.r.OŠ K. Kresimir, Kastel Gomilica


Uvod

Ekstrasolarni planeti se za razliku od onih u našem Sunčevog sustava nalaze oko drugih zvijezda. Zvijezde su tijela u svemiru koja imaju masu veću od 80mJ (masa Jupitera). Smeđi patuljci su tijela u svemiru koja imaju masu od 80mJ do 10mJ, dok su planeti nebeska tijela mase manje od 10mJ, nastali iz pradiska zvijezde oko koje krušž i i to sami na svojoj putanji.


Habitabilna zona je određeni prostor oko zvijezde gdje su uvjeti na planetima povoljni za razvoj šž ivota. Glavni čimbenici habitabilnosti su temperatura -70°C do (+)300°C, tlak, organske molekule, energija potrebna za stvaranje šž ivota (toplina) Efekt staklenika (greenhouse effect). Atmosfera bogata CO2 i ostalim stakleničkim plinovima (H2O[g], CH4, N2O) zarobljava infracrveno zračenje.

problem

Cilj nam je odrediti habitabilne zone (life-zone) za sve dosada poznate zvijezde s ekstrasolarnim planetima i procijeniti na kojima od tih planeta postoji mogučnost razvoja nama sličnog šživota.
šTO SMO RADILI?

Procjenili smo habitabilnost 162 ekstrasolarna planeta. Kako bi bolje shvatili pojam habitabilnosti krenuli smo od sustava kojeg najbolje poznajemo – Sunševog sustava Osim na Zemlji, pretpostavlja se da se život mogao, će se moći razviti još negdje u Sunčevom sustavu: Venera, Mars, Europa, Titan, Ganimed.
Nastavili smo s istraživanjem habitabilnosti ekstrasolarnih planeta koji su otkriveni direktnim i indirektnim metodama. Proučili smo njihova svojstva. Jos planiramo proučiti i ekstrasolarne planete koji su otkriveni metodom tranzita. Nastaviti sa snimanjem ekstrasolarnih planeta pomoću 2m robotskog teleskopa Liverpool na Kanarskom otočju (metodom tranzita) I nastaviti lov na habitabilne planete!

Istraživanje


Određivanje habitabilnosti ekstrasolarnih planeta


Proučili smo planet GQ Lupi b koji je otkriven DIREKTNOM METODOM.
Planet GQ Lupi b se ne nalazi u habitabilnoj zoni



Proučavali smo poznatih 162 planeta otkrivenih METODOM RADIJALNIH BRZINA (RV) analizirali smo pomocu dvije metode:

- RV planeti :PRVI NAčIN (Ilijan i Ana)

Računanjem granica habitabilne zone te provjeravanjem da li je planet unutar te zone.

- Koristeći Internet, pronašli smo podatke o zvijezdama i njihovim planetima na web stranici enciklopedije ekstrasolarnih planeta
- Pronašli smo formulu za izračunavanje habitabilne zone u znanstvenom članku J. Schneidera “Strategies for the search of life in the universe” objavljenom 23. travnja 1996.
- pomoću formule izračunali smo habitabilnu zonu za sve zvijezde pojedinačno
- potom smo provjerili da li se u tim habitabilnim zonama nalaze planeti

- RV Planeti: DRUGI NAčIN(Tonka i Tomislav)

Računanjem površinske temperature ekstrasolarnog planeta

- Trašž ili potrebne podatke u katalogu planeta (http://vo.obspm.fr/exoplanetes/encyclo/catalog-main.php)
- Koristili poseban program koji računa površinsku temperaturu planeta i vijek života zvijezde (Naziv programa: Planet temperature)
- Podijeljelili smo zvijezde na različite spektralne tipove (G,M,F,K).Te 162 planeta obradili smo našim programom,


Rezultati i rasprava:


Proučavanjem habitabilnosti planeta Sunčevog sustava dobili smo ove relacije:
[1], [2], [3], [4].

Analizu habitabilnosti nastavili smo proučavanjem ovisnosti habitabilnosti o albedu.



Zakljucak prve metode je da Od ukupno 162 poznata ekstrasolarna planeta njih 9 je habitabilno bez obzira na albedo planeta. Uz procjenjen albedo habitabilnost su pokazala još 43 planeta. Dakle mozemo reći da je ukupno 52 ekstrasolarna planeta u habitabilnim zonama.
,



Rezultati rada druge metode su:
Od 162 planeta koje smo obradili ovim postupkom, njih 55 su habitabilna.

Ostale analize za sve spektralne tipove zvijezda prikazani su ovom grafovima:
[5], [6], [7], [8].


Zaključak ovog istraživanje je da je habitabilnost ekstrasolarnih planeta izrazito složen problem, koji ovisi o mnoštvu faktora koji se još uvijek ne mogu izmjeriti. Takodjer i relacije koje se koriste za procjenjivanje habitabilnosti nekog ekstrasolarnog planeta su jos uvijek neprecizne i preopčenite. Problem albeda i efekta staklenika je problem koji uvelike zakoplicirava ovakve procjene. Našim istraživanjem pokazali smo kako habitabilnost ovisi o albedu planeta i o udaljenosti od matične zvijezde. Probleme habitabinosti planeta će se lakse riješavati kada planeti budu otkrivani direktnim metodama koje daju puno više informacija o samom planetu.





Lovci na planete

 

Copyright © 2004/05 znanost.org - sva prava zadržana.