Što su zviježđa? Kada su i kako zviježđa nastala? Kako su zvijezde dobile imena? Mogu li i ja dati ime nekoj zvijezdi?

Što su zapravo zviježđa? Zviježđa su potpuno imaginarni likovi od zvijezda koje su ljudi izmislili prije više tisuća godina. Zvijezde u pojedinom zviježđu nemaju ništa zajedničkog i u pravilu se nalaze na međusobno vrlo različitim udaljenostima.

Čemu služe zviježđa? U idealnim uvjetima moguće je golim okom vidjeti 1000 do 1500 zvijezda i bez "razbijanja" neba u manje dijelove bilo bi teško prepoznati pojedine zvijezde. Zviježđa su, dakle, izmišljena samo radi
lakšeg snalaženja po nebu.

Svaka je civilizacija imala svoje nazive i svoje likove na nebu, iako su neki upadljivi likovi izazivali slične asocijacije kod različitih naroda. S izumom i razvojem teleskopa, pojavila se potreba da se zviježđima označavaju
dijelovi neba, a ne samo likovi od vidljivih zvijezda, kako bi se izbjegli nesporazumi oko položaja slabije vidljivih objekata. Međunarodna Astronomska Unija (IAU) donijela je 1929. odluku po kojoj je nebo i službeno podijeljeno
na 88 zviježđa.

Što znače linije koje spajaju zviježđa?

Linije koje spajaju zviježđa služa samo da bi se lakše vizualizirali pojedini likovi na nebu. Ne postoji jedinstveni način crtanja likova zviježđa. Možete slobodni sami izmisliti svoje likove, ako vam to pomaže da lakše zapamtite međusobni položaj zvijezda.

Veliki Medvjed se, na primjer, ponekad crta spajanjem samo 7 osnovnih zvijezda, dok mu se ponekad dodaju i noge (južni dio zviježđa). Prije nekoliko desetljeća je netko primjetio da zviježđe Strijelca zapravo nalikuje čajniku, pa neke karte danas prikazuju linije koje asociraju na čajnik. Oriona možete crtati spajanjem samo 7 glavnih zvijezda ili mu pak nacrtati i ruke i štit.

Pored linija koje spajaju zviježđa, ponekad je lakše memorirati veće grupe zvijezda, pa su izmišljeni i likovi ljetnog trokuta koji čine zvijezde Vega (u Liri), Deneb (u Labudu) i Altair (u Orlu). Postoji i zimski šesterokut
koji čine zvijezde Kastor i Poluks (u paru, Blizanci), Kapela (Kočijaš), Aldebaran (Bik), Rigel (dolje desno u Orionu), Sirius (Veliki pas) i Prokion (Mali pas).

Odakle zvijezdama imena?

Većina zvijezda dobila je ime prije 500 do 2000 godina. Dok zviježđa obično nose imena ljudi i životinja iz mitova (uz izuzetak nekoliko novijih kao što su Kompas, Peć i druga), porijeklo imena zvijezda mnogo je raznolikije.
Dio zvijezda nosi imena vezana uz zviježđe u kojem se nalaze, pa tako Deneb u Labudu i Denebola u Lavu označuju repove tih životinja. Neke zvijezde nose imena koja su vezana uz njih same, npr. Sirius čiji bi se naziv mogao prevesti kao "blješteći" - vrlo prikladno za najsjajniju zvijezdu na nebu. Neke zvijezde čak nose nazive preostale iz starijih naziva zviježđa, pa tako
Nihal u Zecu u prevodu znači "Deve koje utažuju žeđ". Dobar dio zvijezda nosi arapska imena i počinju sa "al", a primjeri su Algol (u Perzeju), Altair (u Orlu), Algieba (u Lavu), Aldebaran (u Biku) i drugi.

Svoje vlastito ime ima tek nekoliko stotina zvijezda, pa je bilo potrebno uvesti i neku vrstu oznake. 1603. godine uvedeno je označavanje zvijezda slovima grčkog alfabeta (slika desno). S vremenom se pokazalo da je slova premali broj, pa se 1712. godine uvode i brojevi na način da najzapadnije zvijezda u zviježđu dobije broj 1. U novije vrijeme napravljeno je mnogo kataloga zvijezda i svaka zvijezda ima nekoliko oznaka, pa tako Sirius možete zvati još i Alfa Canis Majoris, 9 Canis Majoris, BD-16 1591, SAO 151881, PPM 217626 itd.

Na Internetu ćete često naići na mogućnost imenovanja zvijezde po volji, za cijenu od oko 50 USD (američkih dolara). Sve ovakve ponude su varka!! Samo Međunarodna astronomska unija (IAU) ima pravo imenovanja nebeskih objekata.