Rječnik

A B C Č Ć D DŽ Đ E F   G H I J K L LJ M N NJ   O P R S Š T U V Z Ž

- A -

Adaptivna optika

Proces u kojem se izobličenje slike u teleskopu nastalo turbulencijama u atmosferi poništava u realnom vremenu. Nakon što optički senzori izmjere izobličenje prave ili laserom stvorene "umjetne" zvijezde, mehanički sustav pomiče deformabilno zrcalo i tako kompenzira utjecaj atmosfere. Uz pomoć adaptivne optike moguće je snimiti fotografije neba skoro jednake kvalitete kao kad atmosfere ne bi ni bilo.

Afel

Točka na putanji planeta, kometa ili asteroida u kojoj je tijelo najdalje Suncu. Vidi još: perihel, apogej, apoapsis.

Albedo

Udio svjetlosti koji se reflektira od neke površine. Albedo se može izraziti decimalnim brojem ili ekvivalentnim postotkom. Tijelo koje ima albedo 0 (0%) upija svu svjetlost, dok tijelo s albedom 1 (100%) reflektira svu svjetlost.

Anizotropno

Suprotno od izotropno.

Antimaterija

Materija sastavljena od antičestica. Svaka antičestica ima jednaku masu i spin, a suprotan naboj (i još neka svojstva) od pripadne normalne čestice. Sudarom čestice i antičestice njihove mase se, u procesu koji se zove anihilacija, pretvaraju u energiju (E=mc²). Pri vrlo visokim temperaturama moguć je i obrnut proces: pretvaranje energije u masu. Iako je detektirano postojanje antimaterije u svemiru, a neke njene čestice su proizvedene i u laboratoriju, za sada nema dokaza o postojanju većih nakupina antimaterije u svemiru.

Apoapsis

Točka na putanji nekog tijela u kojoj je tijelo najdalje od planeta oko kojeg kruži. Vidi još: periapsis, afel, apogej.

Apogej

Točka na putanji nekog tijela u orbiti oko Zemlje u kojoj je tijelo najdalje od Zemlje. Vidi još: perigej, afel, apoapsis.

Apsolutna magnituda (apsolutni sjaj)

Mjera stvarnog sjaja zvijezde ili nekog drugog nebeskog objekta. Apsolutna magnituda zvijezde se definira kao magnituda koju bi zvijezda imala kada bi bila udaljena 10 parseka. Apsolutna magnituda tijela u Sunčevom Sustavu se definira kao magnituda koju bi tijelo imalo da je udaljeno 1 a.j. (astronomska jedinica). Vidi još: Sjaj zvijezda.

Asocijacija

Grupacija gravitacijski slabo vezanih mladih zvijezda nastalih iz zajedničkog međuzvjezdanog oblaka plina. Broj zvijezda tipično iznosi deset do stotinu. Nalaze se u spiralnim kracima, a najčešće se, usljed različitih orbitalnih brzina, razilaze nakon nekoliko milijuna godina. Postoje dva tipa:

O i OB asocijacije se sastoje od masivnih O- i B- zvijezda raspršenih na području od nekoliko stotina svjetlosnih godina. T asocijacije sadrže veliki broj lakših T-Tauri zvijezda.

Astracija

Ciklički proces koji uključuje integraciju međuzvjezdanog materijala u novoformirane zvijezde, njegovo pretvaranje u teže elemente nuklearnom fuzijom u jezgrama zvijezda, te vraćanje u međuzvjezdani prostor eksplozijom supernove ili nekim sličnim procesom. Ovaj proces rezultira stalnim povećavanjem udjela težih elemenata u galaksiji.

Astrognozija

Grana astronomije koja se bavi vještinom prepoznavanjem zviježđa i nebeskih objakata na nebu te orijentacijom pomoću zvijezda. Vidi još: Promatračka astronomija.

Astronomska jedinica (a.j)

Astronomska jedinica (a.j) je prosječna udaljenost između Sunca i Zemlje, a iznosi 149 597 870 km. Vidi još: Parsek, svjetlosna godina.

Atom

Osnovna građevna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju čine protoni i neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljusama oko jezgre. Jezgra čini 99.98% mase atoma. Promjer jezgre (10^-15 m) je 100 000 puta manji od promjera atoma (10^-10 m).

- B -

Bolid

Meteor koji proizvodi zvuk.

- C -

Catena (lat.)

Lanac kratera.

Cefeida

Tip pulsirajuće promjenjive zvijezde, nazvanoj po zvijezdi Delta Cefeja (Delta Cephei). Cefeide imaju nestabilnu strukturu, zbog čega pulsiraju. Volumen, temperatura i sjaj ovih zvijezda variraju tokom perioda. Cefeide emitiraju desetak tisuća puta više energije nego Sunce, te se mogu uočiti na velikim udaljenostima. Henrietta Leavitt je 1912. otkrila vezu između apsolutnog sjaja i perioda pulsiranja ovih zvijezda, pa se one od tada koriste za procjenu udaljenosti galaksija u kojima se otkriju.

Chasma (lat.)

Kanjon.

Cirkumpolarna zvijezda

Cirkumpolarne zvijezde su zvijezde koje se na nebu nalaze dovoljno blizu Sjevernjače te, kao i Sjevernjača, nikad ne zalaze. Da li je neka zvijezda cirkumpolarna ovisi samo o zemljopisnoj širini promatrača. Da bi neka zvijezda bila cirkumpolarna, njena deklinacija mora biti veća od [90° - zemljopisna širina promatrača]. Dakle, za promatrača na sjevernom polu (na 90° sjeverne z.š.) cijelo sjeverno nebo (dakle, sve sjevernije od 0°) je cirkumpolarno, dok za promatrača na ekvatoru nema cirkumpolarnih zvijezda. Na hrvatskim zemljopisnim širinama 7 zviježđa je cirkumpolarno: Veliki i Mali medvjed, Cefej, Kasiopeja, Zmaj, Žirafa i Ris.

Crno tijelo

Tijelo koje upija (ništa ne odbija, zato je crno) svo zračenje koje upada na njega. Idealno crno tijelo ne postoji, a najbliža aproksimacija koju je moguće izvesti u laboratoriju je mala rupa na kutiji sa uniformnom temperaturom. Intenzitet zračenja idealnog crnog tijela ovisi samo o temperaturi tijela i moguće ga je predvidjeti pomoću kvantne teorije.

Crveni pomak (oznaka: z)

Porast valne duljine elektromagnetskog zračenja uzrokovan ili Dopplerovim efektom, kada se izvor zračenja udaljava ili prisustvom vrlo jakog gravitacijskog polja. Izražava se omjerom promjene valne duljine i same valne duljine (z=Δλ/λ). Vidi još: Hubbleov zakon.

- D -

Deuterij

Izotop vodika kod kojeg se atomska jezgra sastoji od protona i neutrona, za razliku od standardnog vodika kojem se jezgra sastoji od samog protona.

Deklinacija

Jedna od koordinata kojima se definira položaj objekta na nebu u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu. Nebo se zamišlja kao kugla gledana iznutra, pa je moguće upotrijebiti isti koordinatni sustav kakav koristimo i na Zemlji. Deklinacija opisuje otklon objekta od nebeskog ekvatora, pa je ekvivalentna zemljopisnoj širini. Vidi: rektascenzija, Prividno gibanje neba.

Diferencijacija

Proces u kojem homogeno tijelo postaje slojevito, na način da gušći materijali tonu u središte.

Dopplerov efekt

Promjena promatrane valne duljine vala (zvuk, elektromagnetsko zračenje...) zbog međusobnog približavanja ili udaljavanja izvora i promatrača. Vidi još: Crveni pomak, Dopplerov efekt.

- E -

Egzoplanet

Planet u orbiti oko zvijezde (ne oko našeg Sunca). Nazivaju se još i "ekstrasolarni planeti". Vidi još: Vijesti: egzoplaneti.

Ekliptika

Ravnina kojom se Zemlja giba oko Sunca. Usljed Zemljinog godišnjeg gibanja oko Sunca dolazi do prividnog gibanja Sunca po nebeskom svodu. Sunčeva putanja ocrtava na nebeskoj sferi kružnicu koja se na kartama neba također naziva ekliptika. Ekliptika prolazi kroz 13 zviježđa (od 88 postojećih) koja se nazivaju zviježđima zodijaka. Planeti i Mjesec se gibaju u ravninama koje su vrlo malo nagnute prema Zemljinoj putanji, pa se uvijek nalaze u blizini ekliptike.

Elipsa

Zatvorena krivulja iz obitelji čunosječnica. Elipsa je određena dvjema poluosima (polovice osiju na slici): velikom (oznaka: a) i malom (oznaka: b). Oblik elipse definira se njenim ekscentricitetom (ili eliptičnošću, oznaka: e).

Ekscentricitet (eliptičnost)

Mjera eliptičnosti elipse: omjer razmaka između žarišta i velike poluosi. Za sve elipse vrijedi 0 < e < 1, a granični slučajevi elipse su kružnica (e = 0) i parabola (e = 1). Ekscentricitet se računa po formuli e² = 1 - (b²/a²), gdje je a - velika poluos, a b - mala poluos elipse.

Elektron

Subatomska čestica negativnog naboja. Vidi još: atom, pozitron.

Elektron-volt (eV)

Mjerna jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici. Definirana ja kao energija koju primi elektron kada je ubrzan električnim poljem kroz potencijalnu razliku od 1 V (volt) u vakuumu. 1 eV = 1.602×10^-19 J (džula). Elektronvolti su prikladni za mjerenje energije čestica i elektromagnetskog zračenja. Energija X-zraka se izražava u elektronvoltima.

Elongacija

Kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog tijela, gledano sa Zemlje. Donji planeti imaju ograničenu maksimalnu elongaciju i to Merkur na 17°30' - 27°45' (ovisno o okolnostima - Merkur ima dosta eliptičnu putanju) i Venera na 45° - 47°. Gornji planeti mogmogu imati bilo koju elongaciju. Elongacija od 90° se naziva kvadratura, od 0° konjukcija, a od 180° opozicija. Vidi još: Stvarno i prividno gibanje planeta.

- F -

Fakula (lat. facula)

Svijetlo područje na Sunčevoj fotosferi.

Fotosfera

Vidljiva površina Sunca. Rub Sunčeva disk vidljivog sa Zemlje ne predstavlja stavrni rub Sunca, već rub fotosfere. Iznad fotosfere nalaze se mnogo rjeđa Sunčeva atmosfera koja se sastoji od između kromosfere i korone.

Frekvencija (oznaka: f)

Mjera učestalosti periodičnih događaja. Frekvencija govori koliko se puta određeni događaj dogodi u jednoj sekundi. Oznaka: f, mjerna jedinica: Hz (herc). 1 Hz = 1/s (s = sekunda). Vidi još: Valna duljina, Period, Valovi.

- G -

Geosinkrona orbita

Direktna, kružna orbita umjetnog satelita oko Zemlje pri čemu je period ophoda satelita jednak periodu rotacije Zemlje. Gledajući sa Zemlje, satelit izgleda kao da lebdi iznad jedne točke na Zemlji.

- H -

HI (H⁰) područje

Međuzvjezdani oblak neutralnog vodika.

HII (H⁺) područje

Međuzvjezdani oblak ioniziranog (+) vodika.

Heliopauza

Područje gdje se Sunčev vjetar sudara sa međuzvjezdanim plinom ili Sunčevim vjetrom susjednih zvijezda.

Herc (Hz)

Mjerna jedinica za frekvenciju. 1 Hz = 1/s (s = sekunda).

HST (Hubble Space Teleskop)

Hubbleov svemirski teleskop, u orbiti oko Zemlje, zajednički projekt NASA-e i ESA-e (Europska Svemirska Agencija). HST je postavljen u orbitu 25. 4. 1990. uz pomoć Space Shuttlea. Ubrzo nakon toga je otkrivena greška (sferna aberacija) na optici teleskopa, što je popravljeno u prosincu 1993. Iako mnogo manjeg promjera objektiva (2.4 m) od najjačih zemljaskih teleskopa, HST je u prednosti zbog činjenice da je iznad atmosfere. HST je, osim za mnoge predivne slike različitih svemirskih objekata, zaslužan i za veliki broj otkrića i napredak u razvoju kozmologije i drugih grana astronomije. Prema sadašnjim planovima, HST bi u orbiti trebao ostati do 2010. godine.

- I -

IC (Index Catalogues)

Katalog objekata dubokog svemira koji je krajem 19. i početkom 20. stoljeća sastavio John L. E. Dreyer. IC je nastavak NGC kataloga, a zajedno sadrže 13 226 objekata dubokog svemira svih vrsta. Vidi još: Messierov katalog, Katalozi objekata dubokog svemira.

Inflacijski Svemir

Klasa modela Velikog Praska koja uključuje kratki period ubrzanog, eksponencijalnog širenja svemira. Takav događaj bi oslobodio ogromnu energiju, koja je do tada bila pohranjena u vakuumu prostor-vremena. Ova teorija objašnjava veličinu i jednolikost svemira.

Inklinacija (simbol i)

Kut između orbitalne i referentne ravnine. Kod planeta, asteroida i kometa, koji obilaze Sunce, rerefentna ravnina je ravnina ekliptike, dok je kod satelita to ekvatorska ravnina matičnog planeta.

Interferometrija

Kombiniranje slike sa dvaju (ili više) teleskopa s ciljem stvaranja slike mnogo veće rezolucije. Rezolucija kombinirane slike dvaju teleskopa jednaka je rezoluciji teleskopa čiji bi promjer bio jednak razmaku između tih dvaju teleskopa.

Ion

Atom ili molekula koji su izgubili ili dobili jedan ili više elektrona, zbog čega više nisu električki neutralni.

Ionosfera

Ionizirani sloj u planetnoj atmosferi. Čestice koje tvore ionosferu su elektroni i pozitivni ioni. Zemljina ionosfera nalazi se na visinama između 50 i 600 km iznad Zemljine površine. Njene dimenzije jako variraju s promjenama dana i noći, godišnjih doba i sunčeve aktivnosti. Ionosfera reflektira radio-valove. Vidi još: Zemlja / Atmosfera i oceani.

Izotop

Jedan od dva ili više atoma čije jezgre imaju isti broj protona, ali različit broj neutrona.

Izotropno

Jednako u svim smjerovima, sferno simetrično.

- K -

Kaldera (lat. caldera)

Veliki vulkanski krater, približno kružnog oblika, često s promjerom većim od 2 km. Kaldere nastaju povlačenjem magme u unutrašnjost, eksplozivnom erupcijom ili kombinacijom ovih pojava, a često imaju kompleksnu strukturu.

Kelvin (K ili °K)

Mjerna jedinica za temperaturu. Interval temperatura od 1 K odgovara intervalu temperatura od 1 °C. Razlika je u ishodištu skala. Kelvinova skala ima ishodište (nula stupnjeva) na 273.15 stupnjeva (svejedno kojih) nižoj temperaturi od Celzijusove skale, pa je 0 K = -273.15 °C, 273.15 K = 0 °C, 373.15 K = 100 °C itd. Temperatura od 0 K je najmanja moguća temperatura i naziva se apsolutna nula.

Koma

Prašina i plin koji okružuju jezgru aktivnog kometa.

Konjukcija

Pojava pri kojoj se neki planet nalazi približno u pravcu Sunca. Donji planeti mogu biti iza (gornja konjukcija) ili ispred (donja konjukcija) Sunca, dok gornji planeti mogu biti samo iza Sunca (konjukcija). Sve je detaljno objašnjeno u članku Gibanje planeta.

Korona

Gornji dio atmosfere Sunca, iznad kromosfere. Korona je sa Zemlje vidljiva samo u vrijeme potpuno pomrčine Sunca ili uz pomoć koronagrafa.

Koronagraf

Specijalni teleskop koji blokira Sunčev disk u svrhu proučavanja Sunčene atmosfere.

Kozmičke zrake

Elementarne čestice ekstremno visokih energija koje svemirom putuju brzinama bliskim brzini svjetlosti. Čestice izvan zemljine atmosfere se nazivaju primarne kozmičke zrake. Ulaskom u atmosferu, one se sudaraju sa atomskim jezgrama, te stvaraju "pljuskove" elementarnih čestice, tzv. sekundarne kozmičke zrake. Porijeklo kozmičkih zraka je raznoliko: Sunčeva aktivnost, pulsari, supernove, kvazari, aktivne galaktičke jezgre.

Kozmološka udaljenost

Udaljenost vrlo dalekog objekta (najčešće galaksije) izračunata pod pretpostavkom da je crveni pomak u spektru posljedica Dopplerovog efekta, te da stoga ukazuje na stvarnu brzinu udaljavanja tog objekta usljed širenja svemira.

Kritična gustoća svemira, ρ_c

Gustoća svemira za koju će se svemir uvijek širiti, pri čemu će se brzina širenja asimptotski približavati nuli. Vidi još: Omega.

Kromosfera

Donji dio atmosfere Sunca, između fotosfere i korone.

Kvark

Elementarna čestica od koje su građeni protoni i neutroni. Kvarkovi se drže zajedno jakom nuklearnom silom. Postoje 6 tipova kvarkova (engleski nazivi): up, down, top, bottom, strange i charm.

- L -

Litra (l)

Mjerna jedinica za volumen (1 l = 1 dm³). Najčešće se koristi kod tekućina i plinova.

Lučna minuta

Mjerna jedinica za kut, šezdeseti dio stupnja. 1°=60'=3600'' (1' - lučna minuta, 1'' - lučna sekunda).

Lučna sekunda

Mjerna jedinica za kut, šezdeseti dio lučne minute. 1°=60'=3600'' (1' - lučna minuta, 1'' - lučna sekunda)

ly

Kratica za light year (svjetlosna godina).

- M -

Magnituda (sjaj)

Mjera sjaja zvijezde ili nekog drugog nebeskog objekta. Na skali sjaja manji brojevi predstavljaju veći sjaj. Ovaj sustav magnituda uveo je grčki astronom Hipparcus u 2. st. p.n.e. Hipparcos je sve zvijezde vidljive golim okom podijelio u 6 razreda, pri čemu su najsjajnije bile 1. razreda, a one na granici vidljivosti 6. razreda.

Pod magnitudom se obično podrazumijeva relativna magnituda koja govori o tome koliko je nebeski objekt sjajan na našem nebu, a ne koliko svjetlosti objekt zaista isijava, o čemu govori apsolutna magnituda. Vidi još: Sjaj zvijezda.

Makula (lat. macula)

Tamno područje na Sunčevoj fotosferi.

Meridijan

Kružnica na nebeskoj sferi koja spaja zenitu, nadir te sjeverni i južni nebeski pol.

Messierov katalog

Katalog od 110 najsjajnijih galaksija, planetarnih i difuznih maglica te otvorenih i kuglastih skupova kojeg je prvi 1774. objavio francuski astronom Charles Messier. Imena objektata u katalogu se sastoje od prefiksa "M" i rednog broja, npr M1. Originalni katalog je obuhvaćao samo 45 objekata, ostali su nadodani poslije. Messierov primarni interes je bio traženje kometa, pa je ovaj katalog nastao kao lista maglica koje NISU kometi. Ovaj katalog je danas u širokoj upotrebi među amaterima jer obuhvaća upravo objekte koji su u dometu amaterskih teleskopa. Vidi još: NGC, IC, Messierov Maraton, Messierov katalog, Katalozi objekata dubokog svemira, Izleti i promatranja.

Messierov maraton

Cjelonoćno natjecanje u pronalaženju objekata iz Messierovog Kataloga. Jedno takvo se svake godine održava i u Višnjanu. Vidi još: Izleti i promatranja.

Meteor

Svijetli trag na nebu uzrokovan ulaskom meteorida u Zemljinu atmosferu. Vidi još: bolid, meteorit.

Meteorid (meteoroid)

Malo kameno tijelo u orbiti oko Sunca. Vidi još: meteor, meteorit. Vidi još: Asteroidi i meteoridi.

Meteorit

Komad stijene nezemeljskog porijekla, meteorida koji je preživio prolaz kroz Zemljinu atmosferu. Vidi još: meteor, meteorid, Meteoriti.

- N -

Naseljiva zona

Naseljiva zona oko neke zvijezde je raspon udaljenosti planeta od te zvijezde za koje bi na planetu mogla postojati tekuća voda. U Sunčevu Sustavu: unutarnja granica naseljive zone je na pola puta između putanja Venere i Zemlje, a vanjska malo prije putanje Marsa.

Nadir

Točka na nebeskoj sferi točno nasuprot zenitu. Vidi još: Prividno gibanje neba.

Neutrino

Električki neutralna elementarna čestica pod utjecajem slabe nuklearne sile. Neutrini nastaju u nuklearnim reakcijama u središtima zvijezda. Svakog trenutna kroz vas neopaženo prolaze milijarde neutrina.

Neutron

Električki neutralna subatomska čestica koja se sastoji od tri kvarka. Neutroni, uz protone, čine atomsku jezgru.

Neutronska zvijezda

Zvijezda mase između 1.5 i 3 masi Sunca koja se usljed vlastite gravitacije urušila do te mjere da se većina protona i elektrona stopila u neutrone. Neutronske zvijezde su promjera oko 10 km, a gustoća im je reda veličine 10¹⁷kg/m³. Neutronske zvijezde nastaju u eksplozijama supernovi. Zvijezde mase veće od 3 mase Sunca ne zaustavljaju svoje urušavanje u fazi neutronske zvijezde, već postaju crne rupe. Neutronske zvijezde koje jako brzo rotiraju nazivaju se pulsari.

NGC (New General Catalog)

Katalog objekata dalekog svemira koji je krajem 1888 sastavio John L. E. Dreyer. NGC sadrži 7840 objekata dubokog svemira svih vrsta. Vidi još: Messierov katalog, IC, Katalozi objekata dubokog svemira.

Nukleosinteza

Stvaranje kemijskih elemenata nuklearnim reakcijama u središtima zvijezda, eksplozijama supernovi, te drugim situacijama gdje može doći do visoko-energetskih sudara atomskih jezgri i elementarnih čestica.

- O -

Omega, Ω

Omega je omjer između srednje gustoće u svemiru i kritične srednje gustoće svemira. U otvorenom je svemiru Ω < 1, a u zatvorenom Ω > 1. Vidi još: Budućnost svemira.

Opozicija

Pojava pri kojoj se neki planet nalazi približno u suprotnom pravcu od Sunca, tj. Zemlja se nalazi približna na pravcu između Sunca i tog planeta. Samo gornji planeti mogu biti u opoziciji. Sve je detaljno objašnjeno u članku Gibanje planeta.

- P -

Palimpest

Kružno obilježje na površini, svijetlije od okolnog terena, na površini tamnog ledenog satelita, kao što su Ganimed i Kalisto. Vjeruje se da su palimpesti udarni krateri kod kojih su sva reljefna obilježja kratera izgubljena.

Parsek (pc)

Udaljenost na kojoj objekti imaju godišnju paralaksu od jedne lučne sekunde. 1 parsek (simbol: pc) jednak je 3.0857 × 10¹³ km, 3.2616 ly (svjetlosnih godina) ili 206 265 a.j. (astronomskih jedinica).

Pastirski satelit

Satelit koji svojim gravitacijskim utjecajem sprječava rasipanje planetnih prstenova. Vidi još: Saturnovi sateliti Atlas, Prometej i Pandora.

Patera

Plitki krater sa složenim, valovitim rubom.

Periapsis

Točka na putanji nekog tijela u kojoj je tijelo najbliže planetu oko kojeg kruži. Vidi još: apoapsis, perihel, perigej.

Perigej

Točka na putanji nekog tijela u orbiti oko Zemlje u kojoj je tijelo najbliže Zemlji. Vidi još: apogej, perihel, periapsis.

Perihel

Točka na putanji planeta, kometa ili asteroida u kojoj je tijelo najbliže Suncu. Vidi još: afel, periapsis, perigej.

Period (oznaka: T)

Kod valova: vrijeme između dva uzastopna titraja. Oznaka: T, mjerna jedinica: s (sekunda). Kod periodičnih pojava (rotacija, revolucija...): trajanje događaja koj ise ponavlja. Vidi još: Valna duljina, Frekvencija, Valovi.

Populacija (stanovništvo) I

Zajedničko ime za mlade zvijezde, zvjezdane skupove i asocijacije koje sadrže veći udio težih elemenata nastalih nukleosintezom u jezgrama drugih (Populacija II), potrošenih zvijezda. Ove zvijezde se tipično nalaze u blizini galaktičke ravnine, pogotovo u spiralnim kracima. Vidi još: Populacija II, Astracija .

Populacija (stanovništvo) II

Zajedničko ime za stare zvijezde i zvjezdane skupove koje sadrže manji udio težih elemenata. Ove zvijezde se tipično nalaze u galaktičkom halou (posebno u kuglastim skupovima), a orbite su im dosta eliptične i nagnute prema galaktičkoj ravnini. Vidi još: Populacija I, Astracija.

Pozitron

Pozitron je antičestica elektrona. Pozitron ima jednaku masu, a suprotan predznak električnog naboja od elektrona. Vidi još: antimaterija, atom.

Progradno

1. Na nebeskoj sferi: gibanje objekta u smjeru zapad-istok (u odnosu na zvjezdanu pozadinu, ne na horizont!)

2. Stvarno gibanje tijela: Revolucija (obilazak) satelita oko planeta u smjeru o rotacije planeta ili rotacija satelita u smjeru njegove revolucije. Isto vrijedi i za slučaj planet - zvijezda. Vidi još: retrogradno.

Proljetna točka

Točka na nebeskoj sferi u kojoj Sunce, gibajući se po ekliptici, prelazi sa južnog na sjeverno nebo. U to vrijeme na sjevernoj polutci nastupa proljeće. Vidi još: Prividno gibanje neba.

Proton

Električki pozitivna subatomska čestica koja se sastoji od tri kvarka. Protoni, uz neutrone, čine atomsku jezgru.

- R -

Regolit

Sloj tla na površini Mjeseca ili nekog drugog planeta ili satelita, razmrvljen udarima meteorita u sitno stijenje i prašinu.

Reflektor

Teleskop koji za prikupljanje svjetla koristi zrcalo. Vidi još: refraktor, Teleskopi i dalekozori

Refraktor

Teleskop koji za prikupljanje svjetla koristi leću. Vidi još: reflektor, Teleskopi i dalekozori

Rektascenzija

Jedna od koordinata kojima se definira položaj objekta na nebu u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu. Rektascenzija (RA, eng: right ascension) je ekvivalentna zemljopisnoj dužini na Zemlji, ali se ne mjeri u stupnjevima, već u satima, minutama i sekundama (0-24h). Položaj se mjeri istočno od proljetne točke koja je jedno od dvaju sjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike. 1h odgovara kutu od 15°. Vidi još: deklinacija, Prividno gibanje neba.

Retrogradno

1. Na nebeskoj sferi: gibanje objekta u smjeru istok-zapad (u odnosu na zvjezdanu pozadinu, ne na horizont!)

2. Stvarno gibanje tijela: Revolucija (obilazak) satelita oko planeta u suprotnom smjeru od rotacije planeta ili rotacija satelita u suprotnom smjeru od njegove revolucije. Isto vrijedi i za slučaj planet - zvijezda. Vidi još: progradno.

Rocheova granica

Minimalna udaljenost od centra planeta na kojoj satelit u tekućem stanju može ostati u jednom komadu bez da bude rastrgan plimnim silama. Na ovoj se udaljenosti privlačne gravitacijske sile između malih tijela izjednačuju sa plimnim silama planeta koje teže rastezanju tijela. Ako su planet i njegov satelit iste gustoće, Rocheova granica iznosi 2.456 polumjera planeta. Stapanje manjih tijela u planetne satelite je nemoguće unutar Rocheove granice. Već formirana tijela ipak mogu opstati zbog drugih vezivnih sila u materijalu, pored gravitacijskih.

- S -

Seyfertova galaksija

Tip galaksije sa vrlo svijetlom točkastom jezgrom i slabo uočljivim spiralnim kracima. Ove su galaksije snažni infracrveni izvori, a jezgra im učestalo mijenja sjaj. Njihov spektar ima široke emisijske linije. Prvi ih je opisao Carl Seyfert 1943.

Siderička godina

Stvarni period ophoda tijela oko Sunca, za razliku od sinodičke godine. Vidi još: siderički.

Siderički

U odnosu na zvijezde. Vidi još: siderički dan, siderički mjesec, siderička godina, siderička rotacija.

Siderički dan

Period rotacije planeta u odnosu na zvijezde. Zemljin siderički dan definiran kao vrijeme između dva prolaska proljetne točke kroz meridijan i iznosi 23 sati 56 minuta i 4 sekunde. Vidi još: sinodički dan, siderički.

Siderički mjesec

Vrijeme za koje Mjesec napravi puni krug oko Zemlje, iznosi 27.322 dana. Mjesec u tom vremenu napravi jednu cijelu rotaciju te dođe u isti položaj u odnosu na zvijezde. Vidi još: siderički, Osnovno o Mjesecu / Sinodički i siderički period.

Siderička rotacija

Vrijeme rotacije satelita ili planeta mjereno u odnosu prema zvijezdama, a ne prema matičnom planetu ili Suncu. Vidi još: siderički.

Sinkrona rotacija

Pojava kada period ophoda planeta oko matične zvijezde ili satelita oko matičnog planeta traje jednako kao i period rotacije tog planeta ili satelita. U tom je slučaju uvijek ista strana planeta/satelita okrenuta matičnoj zvijezdi/planetu.

U slučaju kada orbita tijela koje ima sinkronu rotaciju nije savršena kružnica ili osi rotacije obaju tijela nisu paralelne događaju se mala kolebanja oko ravnotežnog položaja, takozvane libracije (u širini i duljini, objašnjeno na primjeru Mjesečevih libracija).

Sinodička godina

Vrijeme između dvaju uzastopnih istih konfiguracija (gornja i donja konjukcija, opozicija) planeta ili nekog drugog tijela u orbiti oko Sunca. Trajanje sinodičke godine može se izračunati po formuli:
1/S = 1/T -1/E (za donje planete) ili
1/S = 1/E -1/T (za gornje planete),
pri čemu je T = siderička godina planeta, a E = Zemljina godina (oko 365.25 dana). Vidi još: Prividno i stvarno gibanje planeta.

Sinodički dan

Period rotacije planeta u odnosu na Sunce. Zemljin sinodički dan definiran kao prosječno vrijeme između dva podneva i iznosi 24 sata. Vidi još: siderički dan

Smeđi patuljak

Nebesko tijelo mnogostruko veća od planeta, ali ne dovoljno masivno da bi u svom središtu pokrenulo nuklearne reakcije. Neuspjela zvijezda.

Starburst galaksija

Galaksija u kojima je brzina nastajanja novih zvijezda iznimno velika. Karakteristične su po jakom zračenju u infracrvenom dijelu spektra. Čak 90% izračene energije odlazi preko ovog dijela elektromagnetskog spektra.

Superdiv

Zvijezda iz klase najvećih i najsvijetlijih poznatih zvijezda. Superdivovi mogu biti do 500 puta većeg promjera od Sunca, te nekoliko tisuća puta svijetliji. Superdivovi mogu biti svih spektralnih tipova, a najčešće završavaju kao supernove.

Supernova

Katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije. Pored energije elektromagnetskog zračenja, mnogo više energije se oslobodi u vidu kinetičke energije čestica i u vidu neutrina. Supernova se događa kada masivna zvijezda potroši svoje nuklearno gorivo, pri čemu jezgra postaje nestabilna, pa kolapsira.

Svjetlosna godina (ly)

Svjetlosna Godina je put koji svjetlost pređe u godinu dana, a jednaka je udaljenosti od 9.4607×10¹² km ili 63 240 a.j. ili 0.3066 parseka.

- Š -

Šum

Nepravilne valne pojave po svim valnim duljinama na širokom području spektra. Šum izaziva i TV i radio smetnje.

- T -

T Tauri zvijezda

Tip vrlo mlade zvijezde u vrlo ranoj fazi evolucije gdje se još uvijek događa gravitacijsko sažimanje. Ove zvijezde spadaju u nepravilno promjenjive. Temperatura površine može varirati između 3500 i 7000 K. T Tauri zvijezde su mnogo svijetlije od zvijezda iste temperatura sa glavnog niza. Jaki mlazovi plina izlaze iz polova ovih zvijezda brzinom od nekoliko km/s. Labave grupacije ovih zvijezda zovu se T-asocijacije.

Terminator

Linija koja razdvaja osvijetljeni dio planeta ili satelita od neosvijetljenog.

Tranzit

Prijelaz planeta (Merkura ili Venere) ispred Sunca ili egzoplaneta ispred matične zvijezde.

Trojanac

Trojanski satelit ili Trojanski asteroid.

Trojanski satelit

Satelit koji obilazi matični planet u 60° ispred ili iza drugog, većeg, satelita. Primjeri su Saturnovi sateliti: Telesto i Kalipso ispred i iza Tetis, te Helena ispred Dione. Vidi još: Trojanski asteroid.

Trojanski asteroid

Asteroid koji obilazi Sunce u 60° ispred ili iza jednog od planeta. Poznati su Jupiterovi i Marsovi, a odnedavno i jedan Neptunov trojanac. Vidi još: Asteroidi i meteoridi / Trojanci, Otkriven prvi Neptunov trojanac, Trojanski satelit

- V -

Valna Duljina (oznaka: λ (lambda))

Kod valova: razmak između dva brijega ili dva dola. Oznaka: λ (lambda), mjerna jedinica: m (metar). Vidi još: Frekvencija, Period, Crveni pomak, Valovi.

- Z -

Zvijezda

Velika svijetla kugla plina u čijem se središtu događa proces nuklearne fuzije koji omogućavaju zvijezdi da svijetli. Minimalna masa pri kojoj se kugla plina pretvara u zvijezdu je oko 1/20 mase Sunca. Pri manjim masama (vidi: smeđi patuljak) gravitacijska energija oslobođena pri zgušnjavanu zvijezde nije dovoljna da bi podigla temperaturu do točke u kojoj počinje proces fuzije vodika u helij. Najmasivnije poznate zvijezde imaju mase od oko 100 masi Sunca. Zvijezde su pri nastanku po svom sastavu pretežno vodik i helij sa manjim udjelom težih elemenata.

Zenit

Točka na nebeskoj sferi točno iznad promatrača. Vidi još: Prividno gibanje neba, nadir.

Zviježđe

Jedno od 88 područja na koje je nebo dogovorno podijeljeno. Zvijezde u zviježđima se, u pravilu, nalaze na vrlo različitim udaljenostima, a likovi koji se mogu zamisliti spajanjem linija među zvijezdama rezultat su našeg položaja u galaksiji. Svaka je civilizacija imala svoj način ovakvog "ocrtavanja" neba, a većina današnjih naziva zviježđa potiče iz Mezopotamije i stare Grčke. Zviježđa su u počeetku označavala samo skup zvijezda vidljivih golim okom, no kasnije se pojavila potreba da se, zbog izbjegavanja nesporazuma oko položaja slabijih objekata, zviježđa shvate kao područja neba. Granice između zviježđa povučene su po linijama deklinacije i rektascenzije. Vidi još: Zvijezde i zviježđa

Rječnik sadrži 125 pojmova.