 |
|
  |
| |
| Principi rada teleskopa |
Primarna funkcija teleskopa je da skuplja svjetlost, a ne da "povećava" kao što početnici često misle. Količina svjetla koju će teleskop skupiti ovisi izravno o promjeru zrcala ili objektiva. Taj promjer zapravo određuje što i koliko se može vidjeti s njim. Povećanje teleskopa može biti veće ili manje, što ovisi o okularu koji se koristi. No, povećanje ima svojih ograničenja.
Minimalno povećanje zadano je promjerom zjenice oka koji kod mladog čovjeka iznosi oko 7 mm. Kod osoba starijih od 40 godina taj se promjer smanjuje. Maksimalno povećanje ograničeno je fizičkim svojstvima objektiva - zrcala, te veličinom osjetilnih stanica u oku. U praksi, maksimalno povećanje iznosi 2x promjera teleskopa. Tako npr. teleskop od 100 mm funkcionirat će dobro do povećanja od 200x.
Ako u robnoj kući vidite mali teleskop promjera 50 mm na kojem piše "POVEĆAVA 675x", nemojte vjerovati, jer je to marketinška smicalica. I za njega vrijedi pravilo "promjer x 2" , pod uvjetom da je kvalitetno napravljen što nije uvijek slučaj.
|
|
 |
|
| |

|

|
Refraktori skupljaju svjetlost pomoću leće koja se nalazi na početku tubusa (cijevi), te ju koncentriraju na kraju cijevi gdje se nalazi okular. Dvije glavne skupine refraktora su akromati (objektiv s 2 elementa) i apokromati (više-elementni objektivi napravljeni od egzotičnih vrsta stakala). Apokromati su izuzetno skupi, ali zato daju najkvalitetniju moguću sliku po jedinici promjera teleskopa. Apokromate najčešće nabavljaju napredni (i jako bogati) astronomi amateri koji se bave astrofotografijom |
|
|
|
Reflektori skupljaju svjetlost pomoću zakrivljenog zrcala koje se nalazi na dnu tubusa. Svjetlost se odbija nazad prema otvoru tubusa, gdje snop svjetla presjeca manje eliptično zrcalo (sekundarno), te ga skreće izvan tubusa u okular. Ovaj tip reflektora naziva se Newtonian.Početnike često zbunjuje što se na ovom teleskopu, okular nalazi na početku cijevi, a ne na kraju, kao kod svih ostalih teleskopa.
Newtonian ima najbolji odnos cijena-performanse od svih teleskopa, pa je zato najpopularniji bilo kao kupljen ili napravljen u samogradnji. Da bi reflektorski teleskop mogao dobro funkcionirati, mora biti dobro kolimiran (podešene optičke osi zrcala). |
|
| |
|
 |
Katadiopteri skupljaju svjetlost pomoću zrcala i leća. Svjetlost ulazi u tubus, prolazi kroz leću (korektor), ide na
zrcalo na dnu tubusa, vraća se na sekundarno zrcalo koje se nalazi na samoj ulaznoj leći, te kao uski snop prolazi kroz rupu na sredini primarnog zrcala u okular.
Teleskop na slici je Schmidt-Cassegrain tipa. Još postoje Maskutov-Cassegrain i Maskutov-Newtonian. Veliki, višemetarski profesionalni teleskopi također su (najčešće) Cassegrainovog tipa (primarno zrcalo s rupom u sredini za prolaz svjetlosnog snopa), ali nisu katadiopteri jer nemaju korektivnu leću.
|
|
 |
|
Ukratko, F broje teleskopa je omjer žarisne duljine i promjera objektiva odnosno zrcala. Na primjer, teleskop promjera 150 mm i žarišne duljine 1200 mm je F8. Zašto?
Zato jer je: 1200/150=8
Da li je bolje F5 ili F10?
Ovisi o primjeni. Ako želimo teleskop optimalan za promatranje na velikim povećanjima, na primjer planeti, dvostruke zvijezde i slično, odabrat ćemo onoga s velikim F brojem.
Prednosti: s okularima većih žarišnih duljina dobiti velika povećanja što pruža ugodnije promatranje. Svjetlosni stožac je malog kuta, okulari imaju lakši posao, čak i jednostavni dvo-elementni okulari daju vrlo dobru sliku.
Nedostaci: dugačak tubus koji je teži za transport, a i njegova dužina uzrokuje velike momente sile na noseću konstrukciju, pa je potrebna masivnija i skuplja montaža (izraženo
kod refraktora i Newtoniana, dok kod katadioptera nije problematično), te manje vidno polje.
Za promatranja deep sky objekata, velikih skupova, te općenito velika vidna polja i manja povećanja, odabrat ćemo brzi
teleskop malog F broja
Prednosti: manji tubus kod kojeg su moguća velika vidna polja, te je pogodniji za fotografiranje.
Nedostaci: mali F broj kod refraktora uzrokuje izraženije kromatske aberacije, kod Newtoniana i katadioptera traži veće sekundarno zrcalo,
te s njime imamo manji kontrast, izraženu komu i zahtijeva kompliciranije okulare
Kao dobar kompromis izmedju ova dva je teleskop sa F brojem 5.5 do 7 koji predstavlja dobar izbor za sve primjene.
|

Tri različita tipa teleskopa s ISTIM promjerom
objektiva/zrcala. Uočite razlike u dimenzijama tubusa i montaža |
|

|
|

|
Postoje dvije osnovne vrste montaže za teleskop: alt-az i ekvatorijalna. Na slici lijevo vidimo mali refraktor na alt az montaži. S ovom montažom teleskop je moguće pomicati po pravcu (azimutu) i visini
(altitudi).
Do njega na istoj slici je Dobsonian montaža, specijalizirana za "nošenje" teleskopa Newtonovog tipa. Ovo je
najčešća vrsta montaže u samogradnji. Na slici desno vidimo Newtonian na njemačkoj ekvatorijalnoj montaži.
Ovakva montaža omogućuje automatsko praćenje objekata i astrofotografiju |
|
|
Fork |
Horse-shoe |
Sve ove montaže su varijacija na istu temu, prilagođene određenoj vrsti (veličini) teleskopa. Zajedničko im je to da im je
azimutalna os nagnuta tako da je paralelna s polarnom osi Zemlje. To omogućava jednostavno kompenziranje vrtnje Zemlje koje prilikom promatranja uzrokuje da objekt koji gledamo konstantno bježi iz
vidnog polja. Ekvatorijalna montaža je nužna za astrofotografiju i rad s vrlo velikom povećanjima, dok je za vizualni rad astronoma amatera dovoljna i
Dobson montaža. Ekvatorijalna montaža također zahtijeva precizno podešavanje kod postavljanja teleskopa dok je Dobsonian "plug n play" montaza
:).
Montaze se mogu i motorizirati.
Jednostavna motorizacija ekvatorijalne montaže je kada se ugradi motor koji kompenzira Zemljinu vrtnju, dok se traženje objekata vrši ručno. Potpuna motorizacija se rijetko radi na ekvatorijalnim montažama. Ako na Dobsonian
montažu postavite po motor za svaku os, njima upravlja računalo koje u sebi ima bazu podataka s koordinatama gomile nebeskih objekata, te je u stanju automatski pozicionirati teleskop na zadani objekt te pratiti ga. To je do prije samo desetak godina bila privilegija samo najvećih zvjezdarnica, dok danas možete kupiti i 60 mm teleskop s
kompjuteriziranom montažom, ili istu napraviti u samogradnji od starog računala i motora izvađenih iz floppy diskova
. |
|
|
Split-ring |
Njemačka
|
|
  |
|
  |